"Talk is cheap. Show me the code."
Linux je danas jedan od najpopularnijih operativnih sistema na svetu, ali njegova priča počinje još 1991. godine, kada je finski student Linus Torvalds započeo rad na svom ličnom projektu. Cilj mu je bio da stvori besplatan i otvoren operativni sistem, inspirisan na Unixu, koji bi bio dostupan svima i omogućavao slobodu u korišćenju, proučavanju i modifikovanju softvera.
Dana 17. septembra 1991. objavljena je prva verzija Linux kernela (0.01). U početku je podržavao samo x86 arhitekturu i imao ograničene mogućnosti, ali je bio otvorenog koda. Godine 1992. Linux prelazi na GNU GPL licencu, čime postaje slobodan softver i omogućava globalnu saradnju programera.
Još sredinom 1980-ih, Richard Stallman pokrenuo je GNU projekat. GNU je obezbedio ključne alate (GCC, Bash, biblioteke), dok je Linux obezbedio kernel. Zajedno su formirali kompletan operativni sistem poznat kao GNU/Linux.
Tokom 1990-ih pojavile su se prve distribucije:
One su omogućile lakšu instalaciju i širu primenu sistema
Tokom 1990-ih, Linux distribucije poput Slackware, Debian i Red Hat počele su da privlače entuzijaste, obrazovne institucije i istraživačke laboratorije. Njegova stabilnost i fleksibilnost učinile su ga idealnim za servere i mrežnu infrastrukturu. Svaka distribucija nudila je jedinstvene alate i pakete, omogućavajući korisnicima da izaberu verziju koja najbolje odgovara njihovim potrebama.
Od 2000-ih, Linux je postao ključni deo profesionalnog IT sveta. Milioni servera, superračunara i uređaja zasnovanih na Linuxu, uključujući mobilne telefone sa Androidom, koriste ovaj operativni sistem. Aktivna zajednica i stalni razvoj omogućili su Linuxu da se brzo prilagođava modernim tehnologijama i bezbednosnim standardima.
Danas, Linux nije samo operativni sistem - on je simbol slobodnog softvera i saradnje. Zajednica programera širom sveta nastavlja da razvija kernel i distribucije, čineći Linux pouzdanim i fleksibilnim rešenjem za sve, od kućnih računara do globalnih servera i cloud infrastrukture. Istorija Linuxa pokazuje kako vizija jednog studenta može promeniti ceo tehnološki svet. Otvoreni kod, zajednički razvoj i sloboda korišćenja i dalje ostaju ključni principi koji Linux čine jedinstvenim.
Linux postoji u obliku različitih distribucija, prilagođenih različitim potrebama.
Svaka distribucija ima sopstveni paket menadžer, filozofiju i ciljnu grupu korisnika.
Linux je prisutan u gotovo svim segmentima moderne tehnologije:
Linux nije samo operativni sistem - on je globalni tehnološki projekat koji pokreće internet, mobilne uređaje, servere i superračunare. Od studentskog projekta Linus Torvalds-a, Linux je postao temelj savremene digitalne infrastrukture i simbol otvorenog softvera. Njegov razvoj i danas traje, uz podršku globalne zajednice i najvećih tehnoloških kompanija sveta.